U svakoj je državi pravilo da je broj zaposlenih ljudi daleko veći od umirovljenika i nezaposlenih. Tako je bilo i u Hrvatskoj do lanjskog prosinca, ali od početka ove godine taj se odnos preokrenuo. Prema podacima iz kolovoza, broj umirovljenika i nezaposlenih popeo se na 1,474 milijuna, što iznosi oko 2 posto više od broja zaposlenih, koji od početka krize neprekidno gube radna mjesta. To znači da svakih stotinu zaposlenih u Hrvatskoj uzdržava 102 nezaposlena i umirovljenika. Taj se odnos između zaposlenih i uzdržavanih ove jeseni i pogoršao, a nastavit će se i ove zime, ako ne bude i gore. Građani su, naime, masovno u rujnu počeli podnositi zahtjeve za umirovljenje, zbog zaoštravanja uvjeta za prijevremenu mirovinu. S druge strane, zbog produljene gospodarske krize u Hrvatskoj se povećava broj otkaza, a pojačano zapošljavanje ne može se očekivati prije prve polovice 2012.. No, izazak iz recesije neće sam po sebi donijeti rješenje za rastući udio uzdržavanog stanovništva.
U svakoj je državi pravilo da je broj zaposlenih ljudi daleko veći od umirovljenika i nezaposlenih. Tako je bilo i u Hrvatskoj do lanjskog prosinca, ali od početka ove godine taj se odnos preokrenuo.
Kako piše Novi list, prema podacima iz kolovoza, broj umirovljenika i nezaposlenih popeo se na 1,474 milijuna, što iznosi oko 2 posto više od broja zaposlenih, koji od početka krize neprekidno gube radna mjesta. To znači da svakih stotinu zaposlenih u Hrvatskoj uzdržava 102 nezaposlena i umirovljenika, objavila je Hrvatska gospodarska komora u Gospodarskim kretanjima za listopad. Taj se odnos između zaposlenih i uzdržavanih ove jeseni i pogoršao, a nastavit će se i ove zime, ako ne bude i gore.
Građani su, naime, masovno u rujnu počeli podnositi zahtjeve za umirovljenje, zbog zaoštravanja uvjeta za prijevremenu mirovinu. S druge strane, zbog produljene gospodarske krize u Hrvatskoj se povećava broj otkaza, a pojačano zapošljavanje ne može se očekivati prije prve polovice 2012., procijenio je Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke. No, izazak iz recesije neće sam po sebi donijeti rješenje za rastući udio uzdržavanog stanovništva.
Čak i kada bi se zaposlili svi trenutačno nezaposleni, odnos između zaposlenih i umirovljenika u Hrvatskoj iznosio bi 150 prema 100, izračunali su analitičari HGK, što nije dovoljno. Pravi problem nije u broju nezaposlenih, kažu, nego u nepovoljnom odnosu između radne snage i radno sposobnog stanovništva. Statistika pokazuje da otprilike svakog drugog radno sposobnog građanina Hrvatske, starijeg od 15 godina, uzdržava netko drugi. Polovina radno sposobnih građana više ne zarađuje i ne traži posao.
Prema broju ljudi koji rade Hrvatska je pala na dno europske ljestvice. Podaci Eurostata i HGK-a kažu da je hrvatska stopa zaposlenosti u odnosu na radno sposobno stanovništvo 2009. iznosila samo 56,6 posto. Gora situacija je samo u Mađarskoj sa stopom od 55,4 i na Malti s 54,9 posto.